Metabolizam mlečne kiseline
Sastavni deo trenaznog procesa je stvaranje mlecne kiseline koja izaziva trenutni zamor.Često čujete da neko kaže da ima upalu mišića.treba razgraničiti pojmove kao što su stvaranje mlečne kiseline i mikro trauma mišićnih vlakana aktina i miozina usled neke fizičke aktivnosti.
Poznato je da porast mlečne kiseline u krvi tokom vežbanja predstavlja jedan od indikatora povećanog anaerobnog metabolizma u aktivnoj muskulaturi, nastao kao posledica nedostatka kiseonika. Ukoliko kiseonik nije dostupan mitohondrijama ćelije, kao (akceptor) prihvatilac vodonika, oslobođenog tokom glikolize, pirogrožđana kiselina (piruvat) prihvata vodonikove jone formirajući mlečnu kiselinu kao završni produkt glikolize.
Pirogrožđana kiselina —- laktat dehidrogenaza vodonik— Mlečna kiselina
U kojoj meri će se graditi laktati (soli mlečne kiseline) zavisi od brojnih faktora kao što su brzinaglikolize i vrsta angažovanih mišićnih vlakana. Ukoliko je brzina glikolize velika, produkcija vodonikovih jona prevazilazi mogućnosti transporta putem mehanizama iz citoplazme mišića u mitohondriju (gde se odvija aerobni metabolizam ukoliko ima kiseonika) i nivo laktata raste. Osim toga, tokom aktivnostinivo adrenalina u krvi raste, što dodatno stimuliše glikogenolizu u mišićima (razgradnja glikogena u cilju dobijanja energije). U mirovanju i tokom vežbanja niskog intenziteta (< 40% VO2max), sporokontrahujuća vlakna se dominantno regrutuju. Kako intenzitet aktivnosti raste, sve se više angažuju vlakna sa velikom brzinom kontrakcije u kojima dominira anaerobni energetski metabolizam. Ovaj obrazac angažovanja ima značajan uticaj na produkciju mlečne kiseline. Konverzija piruvata u laktate i obrnuto katališe enzim laktat dehidrogenaza (LDH) koja postoji u nekoliko oblika (izozima). Brzo-kontrahujuća vlakna poseduju oblik enzima koji favorizuje stvaranje laktata a tzv. spora vlakna oblik koji promoviše manji stepen konverzije piruvata, olakšavajući konvertovanje laktata u priruvate. Dakle, više laktata nastaje u brzim vlaknima tokom vežbanja zbog prisustva specifičnog oblika enzima, bez obzira na dostupnost kiseonika u ćelijama. Konačno, brza vlakna imaju veći stepen aktivnosti glikolitičkih enzima nego spora vlakna, što je indikator većeg potencijala za metabolizam supstrata putem glikolize. Mada postoji mnogo hipoteza o nastanku mlečne kiseline u aktivnoj muskulaturi, najznačajnija posledica povećanih nivoa laktata je pojava mišićnog zamora. U cilju redukcije simptoma i znakova zamora usled nagomilavanja mlečne kiseline, razvijene su brojne strategije oporavka nakon anaerobnih trenažnih opterećenja. Primećeno je da lagana aerobna aktivnost (niskog intenziteta i produženog trajanja) nakon intenzivnog anaerobnog napora olakšava uklanjanje mlečne kiseline iz krvi i smanjuje stepen mišićnog zamora u poređenju sa potpunim mirovanjem nakon vežbanja.
Marko Dimitrijevic